Planina Velež
Opis
Planina Velež krečnjački je gorostas Hercegovine, smještena istočno od Mostara, s grebenom koji se proteže smjerom sjeverozapad–jugoistok u dužini tridesetak kilometara. Njen najviši vrh Botin doseže 1.969 metara, a po legendi je dobila ime po slavenskom bogu Velesu. Zapadno podnožje Veleži kupa rijeka Neretva, a pred njom se pruža mostarska kotlina, dok se na sjeveroistoku širi Nevesinjsko polje. Jugozapadnom stranom planina prelazi u krašku visoravan Podveležje, gdje su vjekovima živjeli stočari. Sjeveroistočna strana je sasvim drugačija – strma i surova, s liticama koje čine najduži stjenoviti zid na Balkanu, trinaest kilometara dug i do četiristo dvadeset metara visok.
Na toj strani sačuvani su tragovi glacijacije, glacijalno jezero i brojna kraška podzemlja. Velež je planina kontrasta – nježna na zapadu, divlja na sjeveroistoku – i jedno od najatraktivnijih alpinističkih odredišta u regiji.
Alpinizam i projekt „Srce Veleža”
Sjeverna stijena Veleži s barijером dužom od deset kilometara jedna je od najvećih i najprepoznatljivijih alpinističkih stijena u jugoistočnoj Evropi, s čak 62 ispenjane rute. Tradicija alpinizma na Veleži seže do sredine 20. vijeka. Od 2017. projekt „Srce Veleža” — koji vode Planinarsko društvo „Treskavica”, općina Nevesinje i Turistička organizacija RS uz podršku Ambasade Švicarske — nastoji obnoviti tu tradiciju i Velež pozicionirati kao međunarodnu alpinističku destinaciju u okviru održivog turizma.
Legende i kulturno naslijeđe
Velež ima mitski status u svijesti mještana Podveležja. Kaže se da se u planini krije sedam (po drugoj verziji sedamdeset i sedam) tajnih vrela koje može pronaći samo odabrana družina, da u korini — gustoj magli koja se proteže vršnim grebenom — borave vile, a da u jednoj od pećina leži i sama bura. Osim legendi, Velež čuva i opipljive tragove prošlosti: na padinama i Podveležju postoje tumuli, kameni krugovi i nekropole stećaka, a ime planine vezuje se i za župu Večenike iz ranog srednjeg vijeka.
