Manastir Zavala
Opis
Manastir Zavala jedno je od najvrjednijih duhovnih blaga Hercegovine, na rubu Popovog polja, tri kilometra od Ravnog. Posvećen je Vavedenju Presvete Bogorodice, a po smještaju je sasvim jedinstven: njegova crkva sjevernom stranom uvučena je pod golemu stijenu koja čini i dio njenog zida, pa kompleks odiše mirom isposničkog prebivališta. Manastir se prvi put spominje 1514. godine, no vjeruje se da je stariji, dok tradicija njegov postanak vezuje čak za rimskog cara Konstantina.
Najveće blago Zavale su freske koje je 1619. godine oslikao hilandarski monah Georgije Mitrofanović – smatraju se najkvalitetnijim slikarstvom nastalim u Bosni i Hercegovini u doba osmanske vladavine. Uz crkvu se na stijeni uzdiže kameni zvonik s tri zvona, a u sklopu kompleksa su i konak, stara škola te pećina-isposnica. Manastir Zavala vezuje se i za Svetog Vasilija Ostroškog, koji je ovdje bio iskušenik.
Kulturna baština
Najveće blago manastira Zavala su freske iz 1619. godine, djelo hilandarskog monaha Georgija Mitrofanovića, koje važe za vrhunac slikarstva u BiH iz osmanskog doba. Posebno se izdvaja prikaz Emanuila (Isusa dječaka) na svodu crkve. Crkva pripada tipu hercegovačkih zasvođenih crkava, a uz nju je i kameni zvonik na preslicu s tri zvona iz 1899. godine.
Istorija manastira
Manastir se prvi put spominje 1514. godine, a krajem 16. vijeka crkva je obnovljena uz osmanski ferman. Tokom tursko-mletačkih ratova srušen je 1722., da bi u 19. vijeku bio potpuno obnovljen. Stradao je i u oba svjetska rata te u ratu devedesetih, nakon čega su 2002. izvedeni opsežni restauratorski radovi. U manastiru je iskušenik bio i Sveti Vasilije Ostroški, rođen u obližnjem selu Mrkonjići.
