Mogorjelo
Opis
Mogorjelo je jedan od najznačajnijih rimskih lokaliteta u Bosni i Hercegovini, smješten na brežuljku uz rukavac Neretve, pet kilometara južno od Čapljine. Nastao je sredinom 1. stoljeća kao privatno poljoprivredno imanje (villa rustica) rimskog veterana koji je posjed dobio kao nagradu za ratovanje u Dakiji.
Imanje je prerađivalo maslinovo ulje, vino i žito. Krajem 3. stoljeća postaje državni posjed, a početkom 4. stoljeća izgrađeno je utvrđenje (castrum) dimenzija 102 × 86 metara, s jedanaest obrambenih kula i tri ulaza, za zaštitu opskrbe rimskog grada Narone. Vizigoti su ga razorili 401–403, a u 5. vijeku na rujevinama je sagrađena bazilika. Otkriven je 1885. pri izgradnji pruge Sarajevo–Metković i istraživan od 1899. do 1903. pod nadzorom austrijskog arheologa Karla Patscha. Proglašen je nacionalnim spomenikom BiH.
Arhitektura vile i castruma
Ono što Mogorjelo čini izuzetnim nije samo starost, nego i složenost prostorne organizacije. Velika palača u južnom dijelu kompleksa izgrađena je u doba cara Dioklecijana: prostorije na katu imale su podove pokrivene mozaikom, zidove ukrašene lažnim mramorom, a trijem na spratu nosili su korintski stubovi od korčulanskog kamena.
Sjeverna vrata castruma (Porta decumana) bila su ukrašena ortostatatima s prikazima akanta i vinove loze, tvoreći svečani špalir. Uz perimetralne zidove nizale su se prostrane komore za smještaj radnika i čuvanje alata, dok su četiri kanala odvoderavnu vodu – jedan prema Neretvi, tri prema okolnim njivama.
Arheološki nalazi i slojevi vremena
Mogorjelo nije tek jedna historijska epoha – ono je stratigrafija vijekova. Iz 1. vijeka sačuvani su ostaci vile s instalacijama za preradu ulja i vina, mlinom i pekarom. Iz 4. i 5. vijeka potiču antički sarkofag s akroterijima dimenzija 2,23 × 6,99 × 1,11 metara, grobne stele i dijelovi arhitektonske plastike.
Posebno je zanimljiv nalaz karolinškog mača i pozlaćene pojasne garniture iz 9. vijeka – dokaz da je lokalitet bio nastanjen i dugo nakon rimskog pada. Pronađena keramika obuhvata period od 1. do 10. vijeka, a tu su i tri stećka iz kasnosrednjovjekovnog perioda, čineći Mogorjelo jednim od rijetkih mjesta gdje se rimska i bosanska baština fizički susreću.
