Preskoči na sadržaj
EKO TURIZAM

Prašuma Lom

Prirodni rezervat

11,7 km do centra grada

Opis

Prašuma Lom jedan je od samo tri prašumska lokaliteta u Bosni i Hercegovini i jedan od posljednjih te vrste u Evropi. Smještena je na sjevernim padinama planine Klekovače, na grebenu Lom-planine, na teritoriji općine Petrovac–Drinić u Republici Srpskoj. Zauzima površinu od 297,8 hektara, s izdvojenim jezgrom – strogim rezervatom divljine od 55,8 hektara – koji po IUCN klasifikaciji nosi najvišu kategoriju zaštite Ia.

Prvu ideju o zaštiti ovog predjela imali su Austrougari još 1905. godine, što je jedan od najranijih takvih napora u ovom dijelu Evrope. Rezervat je formalno osnovan 1956. godine. Vegetaciju čini 75% tipična zajednica bukve, jele i smrče, te 18% subalpske bukove šume s javorom. Na prostoru prašume nalaze se dva mala vrela, nekoliko pećina – neke s vječnim snijegom – te iznimno bogata fauna gljiva koja odmah daje do znanja da ste ušli u pravu prašumu.

Površina: 297,8 ha; strogi rezervat divljine: 55,8 ha
IUCN kategorija Ia – najviši stepen zaštite; osnovan 1956.

Šuma iz drugog vremena

Prašuma Lom nije šuma kakvu poznajemo iz svakodnevnog okoliša – ona je šuma kakva je nekada pokrivalа čitave Dinaride, neizmijenjena i nezahvaćena sječom. Na sjevernim padinama Klekovače, između 1.250 i 1.520 metara nadmorske visine, bukva, jela i smrča rastu, stare i trunu bez ljudske intervencije.

Tlo je mozaik krečnjačkih zemljišta od plitkih do dubokih, što omogućava iznimno široku lepezu biljnih vrsta. Izobilje gljiva iz porodice Fungi najava je ulaska u prostor gdje se biološki ciklus odvija bez prekida već vjekovima. Pećine u prašumi, od kojih su neke do prije nekoliko decenija čuvale vječni snijeg koji se organizirano isporučivao slatičarima, dokaz su izvanrednih mikroklimatskih uvjeta ovog izoliranog kutka prirode.

Šta čini Prašumu Lom posebnom

Jedna od samo 3 prašume u BiH i jedna od posljednjih u Evropi
IUCN kategorija Ia – najstroži oblik zaštite prirode na svijetu
Najstarija ideja zaštite u ovom dijelu Evrope datira iz 1905. godine
Dominantna zajednica: bukva–jela–smrča (Piceo-Abicti-Fagetum illyricum)
Dva vrela unutar rezervata; pećine s vječnim snijegom
Bogata mikofauna (gljive) – pokazatelj nedirnute šumske zajednice