Stara pravoslavna crkva
Opis
Stara pravoslavna crkva u Sarajevu jedan je od najstarijih i najvrijednijih kulturno-historijskih spomenika grada, posvećena svetim arhanđelima Mihailu i Gavrilu. Smještena nedaleko od Baščaršije, na početku Titove ulice, po stilu pripada srednjovjekovnim srpsko-bizantskim građevinama, a po unutrašnjem bogatstvu nema sebi ravne u ovom dijelu Bosne. Prvi pisani spomen datira iz 1539. godine, no pretpostavlja se da je podignuta na temeljima starije crkve, moguće iz 15. vijeka.
Crkva ima neobično tlocrtno rješenje: širina je veća od dužine, a središnji dio okružen je lukovima i galerijom. Njena unutrašnjost je prava riznica drvoklesarskog umijeća i ikonopisa – od sedamnaestovjekovnog drvenog ikonostasa u rezbariji, do ikona zografa Radula, Maksima Tujkovića i nepoznatih baroknih majstora. Uz crkvu se nalazi i Muzej s izuzetnom zbirkom od 140 ikona. Proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Riznica ikonopisa
Unutrašnjost Stare crkve ostavlja bez daha već pri prvom pogledu. Drveni ikonostas u rezbariji iz 17. vijeka središnji je ukrašeni element, a na njemu se nižu ikone nekoliko generacija majstora: zografa Radula ili Avesaloma Vujičića (1674), Maksima Tujkovića (1734) i nepoznatog baroknog slikara iz 18. vijeka. Gornji red ikonostasa poklonio je Sarajlija Jovan Miletić iz Trsta u drugoj polovini 18. vijeka. Na unutrašnjim i vanjskim zidovima naosa, iznad stubaca i nad lukovima, sačuvane su i ikone domaćih i stranih majstora od 16. do 18. vijeka. Muzej uz crkvu čuva 140 ikona, četiri ikonostatska fragmenta, bogatu zbirku metalnih predmeta, knjige i liturgijske tkanine.
Zbirke i sadržaj kompleksa
