Tvrđava Herceg Stjepana Kosače
Opis
Tvrđava Herceg Stjepana najmonumentalniji je arheološki lokalitet općine Ljubuški i pravi simbol ovoga grada i cijele Hercegovine. Smještena na vrhu kraškog brda Buturovica na 396 metara nadmorske visine, dominira nad gradom i pruža zapanjujući pogled na dolinu Trebižata i okolne krajeve. Kompleks površine 3.350 m² nastajao je u nekoliko faza — središnja pravokutna kula "Herceguša" potječe s kraja 14. ili početka 15. stoljeća, dok su masivni obodni zidovi s kulama podignuti u osmanskom razdoblju nakon 1472. godine.
U sklopu utvrde nekada su se nalazile stražarnica, žitnica, pekara, oružarnica, barutana i četiri cisterne za vodu, a nedaleko od ulaza sačuvani su ostaci džamije iz 16. stoljeća — svjedoci višestoljetnog osmanskog prisustva. Ljubuški se u pisanim izvorima prvi put spominje 1435. godine upravo u kontekstu ove tvrđave, a 2003. proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Posjet tvrđavi putovanje je kroz slojeve povijesti — od hercega Kosače i osmanskih vojnih posada do dubrovačkih graditelja koji su obnavljali zidine u 17. stoljeću.
Tvrđava i Stjepan Vukčić Kosača
Tvrđava iznad Ljubuškog nosi ime hercega Stjepana Vukčića Košače, jednog od posljednjih velikih bosanskih feudalaca, iako je starija od njega. Upravo se 1452. here Stjepan sklonio u njene zidine bježe od vlastitog sina Vladislava koji je prešao na stranu Dubrovačke republike.
Vladislav je pokušao oteti grad, ali nije uspio. Ova epizoda simbolizira dramatičan kraj bosanskog feudalizma, koji je nedugo potom – 1477 – okončan osmanskim preuzimanjem tvrđave. Osmanlije su je preuradile u vojnu rezidenciju s džamijom, stražarnicama, pekarom i žitnicom, a u njoj je ostala posada sve do 1835. kada je izgubila stratešku ulogu.
Arhitektura i sadržaj
