Hadži-Alijina džamija

Hadži Alijina džamija, izgrađena 1562/63. godine, predstavlja jedan od najljepših primjera klasičnog osmanskog stila u Bosni i Hercegovini. Njen osnivač, Hadži Alija, sin Musaov, podigao je ovo zdanje koje se svojom monumentalnošću i skladnim proporcijama savršeno uklapa u strmu počiteljsku liticu. Iako je u narodu poznata i kao Šišman Ibrahim-pašina džamija, po unuku osnivača koji ju je značajno obnovio u 17. vijeku, ona je ostala simbol duhovnosti i arhitektonske preciznosti. Njena munara, visoka oko 32 metra i bogato ukrašena kamenim stalaktitima, decenijama je dominirala panoramama turističkih prospekata, stojeći u neraskidivom skladu sa drevnom kulom i vitkim čempresom koji čuva njen ulaz.

Unutrašnjost džamije osmišljena je tako da vjerniku pruži osjećaj povezanosti s univerzumom. Kockasti molitveni prostor, natkriven veličanstvenom kupolom koja simbolizira nebosvod, stvara akustičnu i prozračnu atmosferu idealnu za meditaciju. Zidovi su građeni od pravilno klesanih kamenih blokova debljine 115 cm, dok su kupole, prema pretpostavkama, zidane lakom sedrom i prekrivene olovom.

Ispred ulaza nalazi se trijem oslonjen na četiri monumentalna kamena stupa s kapitelima ukrašenim stalaktitima, iznad kojih se uzdižu tri manje kupole. Za razliku od mnogih drugih džamija, Hadži Alijina nema klasični mezaristan (groblje) u svom dvorištu, već su u njoj čuvani kameni svijećnjaci s natpisima koji svjedoče o pobožnosti mještana.