Ilirski grad Daorson

Duboko u hercegovačkom kršu kod Stoca krije se Daorson, jedan od najzagonetnijih antičkih gradova na Balkanu i nekadašnje plemensko sjedište ilirskog plemena Daorsa. Svoj najveći procvat doživio je u 3. i 2. stoljeću pr. n. e., razvijajući se kao pravi helenistički centar s impresivnom arhitekturom. Srce grada činila je akropola, opasana čuvenim kiklopskim zidinama dugim 63 metra, koje su građene od masivnih, megalitskih kamenih blokova bez ikakvog vezivnog materijala. Ova tehnika gradnje neodoljivo podsjeća na drevnu Mikenu, dajući Daorsonu titulu hercegovačke preteče evropske fortifikacijske umjetnosti. Život u ovom gradu brutalno je prekinut oko 50. godine pr. n. e., kada su ga, kao odmazdu za savezništvo s Rimljanima, spalili ratoborni Delmati, ostavljajući iza sebe tek pepeo i krhotine brončanih kaciga.

Daorson je bio spoj inžinjerske preciznosti i duhovnosti, o čemu svjedoče arheološki nalazi unutar zidina. Debljine između 170 i 180 cm, ove zidine su nekada dosezale visinu od 5 metara, pružajući sigurnost stanovnicima akropole.
Pronađeni dijelovi granitne statue i specifična podnica ukazuju na postojanje sakralnog prostora posvećenog legendarnim osnivačima, čime se Daorson direktno povezuje s bogatom antičkom mitologijom.

Jugozapadna kula krila je ulaz u akropolu, gdje su pronađeni dokazi o vatrenoj stihiji koja je zapečatila sudbinu grada.