Stećci u Bosni i Hercegovini
Stećci su srednjovjekovni kameni nadgrobni spomenici koji su nastajali između XII i XVI vijeka. Najviše ih ima na prostoru Bosne i Hercegovine, ali se nalaze i u dijelovima susjednih zemalja. Ipak, najvažnija nalazišta Stećaka nalaze se u Bosni i Hercegovini.
Čak 20 od 28 lokaliteta sa Stećcima koji su na listi UNESCO svjetske baštine nalazi se u Bosni i Hergegovini. Ostatak se nalazi u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj.
Šta je napisano na stećcima?
Najviše ima stećaka sa uobičajenim natpisima, uklesanim da bi se sačuvalo sjećanje na pokojnika i na one koji su mu podigli spomenik. Takvih primjera ima mnogo, a neki od njih su: „Ovdje leži Božičko Banović, na svojoj plemenitoj zemlji“ (u Ban-dolu, 30 km od Tuzle). „Tu počiva Radosav Grubač, sada mrtav“ (u Krtinju kod Ljubomira). „Ovdje leži Braja Radojević, na tuđoj zemlji. Dobro je živio i umro. Ovo je zapisao dijak Dragoje.“ „Ovdje leži gospođa Beoka, kći Pribisava Kosače.“
Poruka sa stećka Vignja Miloševića
U ime Oca i Sina i Svetoga Duha, amin. Ovdje počiva Viganj Milošević. Služio je banu Stjepanu, kralju Tvrtku, kralju Dabiši, kraljici Grubi i kralju Ostoji. U to vrijeme kralj Ostoja se posvađao s hercegom i Bosnom, pa je otišao u Ugarsku. U to vrijeme došao je i moj kraj. I ležim ovdje na svojoj plemenitoj zemlji pod Kočerinom, i molim vas, ne gazite po meni! Ja sam bio kao što ste vi sada, a vi ćete biti kao što sam ja.
Natpis sa stećka Ozrena Kopijevića
A ovdje počiva Ozren Kopijević, župan kneza Pavla. Ovo je zapisao dijak Milosalić Barojević. Ne tražeći smrt, služeći svome gospodaru, gledao sam propast bosanskog kraljevstva i srpskog gospodstva. Badali su me, sjekli i progonili, ali tada ne poginuh; umro sam o Rođenju Hristovom, a gospodar vojvoda me zaštiti, sahrani i obilježi grob.
