Stara Crkva brvnara
Opis
Ušuškana u miru sela Malo Blaško, svega kilometar i po od Slatine, Stara crkva brvnara stoji kao nijemi svjedok opstanka i vjere. Iako se 1745. godina uzima kao zvanična, osam stećaka u njenom dvorištu nagovještavaju mnogo dublje korijene.
Ovaj arhitektonski dragulj, na svega 28 kvadrata, krije nevjerovatan sklad oltara, naosa i hora. Nastala u doba turskih zabrana, crkva je, prema legendama, morala biti skromna i stopljena sa šumom koja je i danas okružuje. Danas je ona omiljeno utočište šetača i poklonika kulturne baštine, koji u njenoj jednostavnosti pronalaze nesvakidašnji mir i istinsku duhovnost.
Arhitektura u malom
Crkva brvnara u Malom Blašku fascinira proporcijama: na samo 28 kvadratnih metara drvene konstrukcije uspješno je ugrađen kompletan liturgijski program — oltar, naos, priprata i hor. Ova arhitektonska zbijenost nije nedostatak nego posebnost brvnarskog graditeljskog umjeća koje je u uslovima zabrane gradnje pravoslavnih svetinja za turske vladavine moralo pronaći skromne ali funkcionalne oblike.
Bogato oslikana unutrašnjost i drvorezbarne carske dveri, djelo majstora ikonopisaca s kraja 19. vijeka, svjedoče da dimenzija nikad nije bila prepreka za ljepotu.
Legenda i stećci
Uz crkvu veže se jedna od najljepših legendi o brvnarama Eparhije banjalučke: da su je seljaci premjestili noću jer su je Turci skrnavili uvodeći konje, a paši prijavili da se crkva sama preselila. Ova legenda, rasprostranjenu u više inačica širom Bosne i Hercegovine, odraz je stvarnih historijskih uvjeta gradnje svetinja u osmanskom periodu.
Osam stećaka pronađenih na groblju uz crkvu govore pak o drugačijoj priči — o tome da je ovo sveto mjesto starije od same brvnare, možda iz kasnosrednjovjekovnog perioda bosanskog kraljevstva.
