Stari grad Visoki
Opis
Na samom vrhu brda Visočica, 300 metara iznad doline u kojoj danas živi i diše grad Visoko, stoje tihi ostaci jednog od najvažnijih mjesta u povijesti Bosne — Starog kraljevskog grada Visoki. Upravo ovdje, na visini od 766 metara nadmorske visine, bosanski banovi i kraljevi pisali su povelje, donosili presudne odluke i krunili nasljednike — a prva pisana potvrda o gradu datira iz 1355. godine, kada mladi ban Tvrtko I Kotromanić potpisuje ispravu "in castro nostro Visoka vocatum".
Tvrtko I, koji će postati prvi bosanski kralj, krunio se upravo u ovoj dolini — a grad Visoki bio je politički, vojni i duhovni centar cijele Bosanske banovine i kasnijeg kraljevstva kroz više od jednog stoljeća. Dvije kule, masivni zidovi od lokalnog vapnenca i duboki opkopi svjedoče o ozbiljnoj obrambeni snazi utvrde, dok pogled s vrha Visočice na cijelu visočku dolinu, rijeke Bosnu i Fojnicu i okolne planine Srednje Bosne nagrađuje svaki korak uspona. Proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine 2004. godine, Stari grad Visoki danas je obavezna destinacija svakog posjetitelja Visokog — bilo da te privlači historija, piramide ili jednostavno jedan od najljepših panoramskih pogleda u središnjoj Bosni.
Srce bosanske srednjovjekovne države
Stari grad Visoki nije bio samo utvrda — bio je simbol i administrativni centar bosanske države u njenom najvažnijem periodu. Visočka dolina u cjelini, s Visokim na vrhu, Podvisokim u podnožju, Milama (Arnautovićima) kao krunidbenimm mjestom i Moštrima kao sjedištem bosanske crkve, predstavlja najgušće koncentrirano historijsko tkivo ikad u Bosni.
Iz Visokog je Tvrtko I 1. septembra 1355. uputio svoju prvu poznatu povelju Dubrovčanima — i taj datum smatra se prvim pouzdanim pisanim tragom utvrde. Odatle su bosanski vladari potom pisali dokumente sve do 1436; odatle se vidilo sva ostala stolna mjesta.
Praktične informacije i šta posjetiti?
