Tvrđava Gradina
Opis
Tešanjska tvrđava, poznata i kao Gradina, jedna je od najvećih tvrđava u Bosni i Hercegovini, izgrađena na strmom stjenovitom brijegu usred Tešnja, uz rijeku Tešanjku. S vrha tvrđave vidi se cijeli grad u kotlini, a sa tri strane litica je gotovo nepristupačna. Gradina je izrasla kroz tri milenija: na ilirskom utvrđenju sagradili su rimski refugijum, potom je u kasnom srednjem vijeku nikao feudalni grad vlastelinske porodice Zlatonosovića, a svaki naredni osvajač ostavio je vlastiti sloj u kamenu.
Ukupna površina kompleksa iznosi 5.600 m², obim bedema je 390 metara, a zidovi su debeli i do 2,4 metra. Unutar tvrđave sačuvane su Krnja kula, cisterna kapaciteta 70.000 litara, tabija, Dizdareva kula i sahat-kula. Tešanjska tvrđava proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine i danas stoji ponosno iznad grada koji se razvijao u njenom podnožju.
Tri milenija na stijeni
Malo koje utvrđenje u Bosni i Hercegovini može se pohvaliti kontinuitetom koji Gradina nosi: nalazi iz brončanog doba svjedoče da je ovaj brijeg bio nastanjen još u drugom mileniju prije nove ere. Iliri su tu imali svoju utvrdu, Rimljani su je srušili i podigli vlastiti refugijum, a Slaveni su je ponovo razorili pri dolasku. Tek u kasnom srednjem vijeku na ovim temeljima niče feudalni grad vlastelinske porodice Zlatonosovića, a 1461. godine Tešanj se po prvi put pominje u pisanim izvorima – u pismu pape Pija II iz Vatikanskog arhiva.
Osmanski i austrougarski period
Pod osmanskom vlašću tvrđava je doživjela temeljitu pregradnju: sagrađena je Krnja kula na mjestu starije donžon kule, cisterna za 70.000 litara vode s otvorima za topove, Dizdareva kula, tabija prečnika 23 metra s tunelom kroz sredinu i kazamatima sa strane, te zaštitni zid dug 90 metara. Austrijska vojska princa Eugena Savojskog 1697. godine bezuspješno je opsjeđivala tvrđavu tri dana pa se povukla prema Slavoniji – što dovoljno govori o njenoj otpornosti. Napuštena je 1840. godine, a u podnožju tada niče sahat-kula, kao tihi svjedok smjena epoha.
