Franjevački samostan u Fojnici
Opis
Franjevački samostan Duha Svetoga u Fojnici nije samo vjerski objekt, već istinski čuvar bosanske državnosti i kulture kroz vijekove. Od dolaska franjevaca u 14. stoljeću, u jeku rudarskog procvata, ovaj samostan je postao centralna tačka prosvjete i duhovnosti. Njegov značaj nadilazi lokalne okvire, jer su upravo fojnički franjevci kroz historiju bili most između različitih kultura i vlasti, čuvajući identitet i pismenost naroda. Danas, smješten na padinama brda Križ, samostan sa svojim muzejom i bibliotekom predstavlja jednu od najvažnijih kulturnih institucija u Bosni i Hercegovini.
Muzej i pismohrana samostana čuvaju eksponate koji svjedoče o hiljadama godina života na ovim prostorima, od oružja iz 11. vijeka p.n.e. do raskošnih narodnih nošnji. Ipak, dva predmeta imaju poseban status:
Ahdnama (1463): Povelja sultana Mehmeda II Fatiha, izdata na polju Milodraž, kojom je franjevcima zajamčena sloboda ispovijedanja vjere i sigurnost. Ovaj dokument se smatra jednim od najstarijih dokumenata o ljudskim pravima u historiji.
Plašt fra Anđela Zvizdovića: Prema predaji, to je plašt koji je nosio gvardijan tokom čuvenog susreta sa sultanom, simbolizirajući hrabrost i mudrost bosanskih franjevaca u najtežim vremenima.
Historija i opstanak
Franjevački samostan u Fojnici prešao je dug put od skromne kućice na Pazarišću do jednog od kulturno najznačajnijih franjevačkih kompleksa u Bosni i Hercegovini. Fratri su se kroz vjekove selili, bivali razarani i vraćali: 1502. usred guste šume ispod brda Križa postavili su temelje na kojima stoji i današnji samostan.
Osmanski progoni katolika 1524. porušili su i crkvu i samostan, no franjevci su uvijek pronalazili put povratka. Sadašnji kompleks iz 1863. djelo je projektanta Ante Cicilianija iz Trogira, a gradnju su vodili domaći i dalmatinski majstori. Sukcesivna proširenja 1940. i 2001. dala su mu današnji oblik.
Muzej i sadržaji
