Manastir Lovnica
Opis
Manastir Lovnica ženski je manastir Srpske pravoslavne crkve, smješten na izvoru rječice Lovnice, dva kilometra od Šekovića u Republici Srpskoj. Po predanju je zadužbina kralja Dragutina Nemanjića, koji je sagradio manastir na mjestu gdje je lovio i koje ga je zadivilo ljepotom. Crkva svetog Đorđa sagrađena je šezdesetih ili sedamdesetih godina 16. vijeka, a najstariji sačuvani pisani spomen potiče iz 1301. godine.
Unutrašnjost krasi jedan od najvrijednijih živopisa turskog doba u Bosni i Hercegovini – djelo čuvenog pećkog monaha Longina, koji je 1577–1578. izradio i ikonostas. Prestona ikona Bogorodice smatra se jednom od najljepših ikona Majke Božije na prostoru srpske crkve. Crkva je jednobrodni objekat od lomljenog kamena s petostrano zaključenom apsidom, po arhitekturi srodna crkvama u Gomionici, Rmnju, Krki i Krupi. Proglašena je nacionalnim spomenikom BiH.
Longinov živopis
Monah Longin smatran je najboljim srpskim živopiscem svog vremena — i upravo u Lovnici sačuvane su njegove najkvalitetnije freske, nastale u trenutku pune umjetničke zrelosti. Istoričari umjetnosti ističu da se u Lovniciima gotovo potpuno rastvorio crtež u koloritu, a oblici poprimili izvanrednu mekoću.
Longin nije dovršio živopis; posao su preuzela četvorica majstora čiji se rad razlikuje po kvalitetu, što sami svjedoče natpisom iznad vrata: molili su braću da ih ne kunu, jer su slikali „u velikom strahu od Turaka i softa”. Ta autentična rečenica iz 16. vijeka jedinstven je kulturni dokument o prilikama u kojima su nastajale neke od najvrijednijih fresaka Bosne i Hercegovine.
Legenda i okruženje
Lovnica nosi ime po rječici koja izvire uz samo manastirsko dvorište, a predaje o njenom nastanku su dvije. Po jednoj, kralj Dragutin Nemanjić sagradio je manastir na mjestus gdje je lovio — „lov lovio” — i koje ga je zadivilo. Po drugoj, crkva se sama preselila do izvorišta, što su prvi uočili lovci i doveli neimara.
Oko manastira leže nekropole sa stećcima ukrašenim motivima vinove loze, a prostor koji ga okružuje bio je i u osmansko doba važan put iz Spreče prema Sarajevu. Ti slojevi — predistorija, srednji vijek, osmansko doba, pravoslavna obnova — čine Lovnicu jednim od najslojovitijih manastirskih mjesta u sjeveroistočnoj Bosni.
