Planina Prenj
Opis
Prenj je jedna od najljepših, ali i najsurovijih planina u Bosni i Hercegovini, u srcu Dinarida, u sjevernom dijelu Hercegovine. Zbog svojih oštrih, nazubljenih grebena i veličanstvenih vidika često je nazivaju i „hercegovačkim Himalajima". Masiv leži u velikom luku rijeke Neretve, od Glavatičeva kod Konjica do Bijelog polja kod Mostara, a u njegovom podnožju smjestila su se tri grada – Konjic, Jablanica i Mostar.
Najviši vrh, Zelena glava, uzdiže se preko 2.100 metara, a Prenj ima čak desetak vrhova viših od dvije hiljade metara. Tragovi nekadašnjih ledenika vidljivi su u cirkovima i strmim odsjecima koji se mjestimično spuštaju i do osamsto metara prema kanjonu Neretve. Klima je ovdje hirovita: sudar mediteranskih i kontinentalnih zračnih masa donosi nagle promjene vremena, pa Prenj traži iskustvo i oprez. Onima koji ga osvoje uzvraća pogledima koji sežu sve do Jadranskog mora.
Raj za planinare
Prenj je raj za planinare, penjače i ljubitelje divljine. Najpopularniji cilj je uspon na vrh Zelena glava, do kojeg vode staze iz Jablanice, Ruišta i s Boračkog jezera. Tu su i prilike za penjanje, kampovanje pod zvijezdama te posmatranje ptica i bogatog životinjskog svijeta.
Samo za iskusne planinare
Prenj je zahtjevna i nepredvidiva planina, pa se uspon preporučuje samo iskusnim planinarima, najbolje uz vodiča. Vrijeme se ovdje mijenja naglo, što je u prošlosti uzrokovalo i nesreće, zato su obavezni dobra oprema, zalihe vode i provjera prognoze. Glavni prilazi vode iz Konjica, Jablanice i Mostara, uglavnom kroz kanjone i šumske puteve.
Priroda i pejzaž
Prenj se diči oštrim grebenima, prostranim ledničkim cirkovima i strmim odsjecima koji se spuštaju prema kanjonu Neretve. Iako je zbog kraškog tla gotovo bez površinskih voda, okružen je jezerima poput Boračkog – najvećeg prirodnog jezera te vrste u BiH. Niže padine prekrivaju guste bukove i borove šume, a više predjele klekovina i goli krš.
Kako je Prenj dobio ime?
Vjeruje se da je Prenj ime dobio po Perunu, vrhovnom bogu gromovniku starih Slavena, dok mu je latinsko ime bilo Mons Daversus. Zbog svoje surove ljepote i zadivljujućih vidika prozvan je „hercegovačkim Himalajima”. Zanimljivo je i da podaci o visini vrhova variraju od karte do karte.
