Planina Visočica
Opis
Visočica je planina na prirodnoj granici između Bosne i Hercegovine, okružena kanjonima i rijekama koje je odvajaju od susjednih gorostasa. Sa istoka je dijeli rijeka Ljuta od Treskavice, s juga i jugozapada Neretva od Prenja, a sa zapada i sjevera kanjon Rakitnice od Bjelašnice. Njen najviši vrh Džamija doseže 1.967 metara, a uz nju se uzdiže niz vrhova iznad ili oko 1.900 metara, od Vita i Velikog Ljeljana do Drstva.
Planinu krase široke cvjetne livade, proljetna jezera koja nastaju naglim topljenjem snijega, te divlji konji koji slobodno pasu po prostranstvima. Grebenski hodovi između vrhova, posebno dionica između Drstva i Vita, nude pravo visokogorsko iskustvo s uzbudljivim pogledima na kanjon Rakitnice. Visočica je dio popularne panoramske ceste iz Sarajeva prema Bjelimićima i Konjicu, a do njenog srca dolazi se za svega četrdesetak minuta vožnje iz centra Sarajeva.
Oprez: prostor oko vrha Puzim je miniran – ne ići bez vodiča!!
Grebenima iznad kanjona
Ono što Visočicu odvaja od većine bosanskih planina je kombinacija blago zaobljenih livadskih grebena i naglih provalija kanjona koji je s tri strane uokviruju. Grebenski hod između vrhova Drstvo i Vito iskustvo je za sebe: kreće se uskom ivicom iznad kanjona Rakitnice, s Bjelašnicom s jedne i kanjonom s druge strane, uz osjećaj prosto nevjerovatne prostornosti.
Proljeće na Visočici ima svoju posebnu draž – naglim topljenjem snijega formiraju se jezera u kojima se ogledaju okolni vrhovi, a cvjetne livade pune konjskim tragovima podstiču maštu. Stazama se ponekad sreću i pravi planinski silauri – divlji konji koji su oduvijek bili ukras ovog masiva.
Praktične info i pristup
